Urediti programsko finansiranje i uvezivanje usluga nevladinih organizacija sa javnim sektorom

Održana akreditovana obuka za stručne radnike/ce
Decembar 28, 2021
Koalicija zajedno za LGBTIQ prava: Predsjednik Skupštine da pokrene postupak protiv predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode
Januar 20, 2022

Urediti programsko finansiranje i uvezivanje usluga nevladinih organizacija sa javnim sektorom

Većinu usluga iz oblasti socijalne zaštite i dalje pružaju nevladine organizacije, koje ukazuju da je finansiranje servisa ključni problem, zbog čega je neophodno urediti programsko finansiranje i uvezivanje usluga nevladinih organizacija sa javnim sektorom.

To je saopšteno na konferenciji „Uloga civilnog sektora u pružanju usluga socijalne i dječije zaštite“, koju je organizovala NVO Juventas u okviru projekta „Organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu i njihova uloga u pružanju socijalnih usluga i prevenciji socijalne isključenosti“, koji finansira Balkanska mreža za razvoj civilnog društva, a sprovodi se u saradnji sa partnerskim organizacijama sa područja Zapadnog Balkana.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, istakla je da su za mnoge osobe organizacije civilnog društva (OCD) mjesta gdje mogu pronaći psihosocijalnu podršku, hranu, odjeću, sklonište, pravne savjete, adekvatnu zaštitu, rehabilitaciju, ali i podršku i razumijevanje bez stigme i diskriminacije.

“OCD i njihov rad predstavljaju snažan faktor u sprečavanju socijalne iskjlučenosti i osiguravanja uslova u kojima svi imaju pristup istim pravima. Nevladin sektor je jedan od stubova socijalne zaštite u Crnoj Gori. Istraživanje, koje danas predstavljamo, potvrđuje da najveći broj servisa socijalne zašite i dalje pružaju nevladine organizaicije. Broj klijenta socijalnih usluga nevladinih organizacija često značajno prevazilazi broj klijenata javnih ustanova socijalne zaštite”, rekla je Vujović.

Ipak, kako je dodala, nevladine organizacije nemaju sigurnost, pa je nemaju ni klijenti servisa.

Ivana Vujović, izvršna direktorica Juventasa.

“Veoma mali broj servisa država programski finansira iako postoji pravni okvir koji nevladine organizacije prepoznaje kao pružaoce usluga. Proces licenciranja nije povezan sa finansiranjem, pa servisi socijalne zaštite nisu međusobno dobro uvezani i nisu uvezani sa drugim sistemima podrške”, rekla je Vujović.

Smatra da je potrebno sistem socijalne zaštite posmatrati kao jednu integrisanu cjelinu, jer je praksa pokazala da je to najučinkovitije.

“Potrebno je sa jednakom pažnjom adresirati probleme nevladinog i javnog sektora u ovoj oblasti sa ciljem da se što bolja podrška pruži krajnjim korisnicima. Vrijeme je da se uredi i programsko finansiranje i uvezivanje servisa nevladinih organizacija sa javnim sektorom. Nadam se da će to biti zadatak koji će Ministarstvo finansija i socijalnog staranja realizovati u narednom periodu, da će se definisati cijena usluge po klijentu i da će funkcionisati usmjeravanje od strane centara za socijalni rad na prepoznate licencirane pružaoce usluga iz nevladinog sektora”, kazala je Vujović.

Koordinatorka Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Biljana Vučetić, kazala je da je u narednom periodu neophodno reformisati sistem socijalne i dječije zaštite na osnovu mape puta reforme sistema socijalne i dječije zaštite koja je urađena uz pomoć UNICEF-a.

“Potrebna je izmjena Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti čije je usvajanje predviđeno za četvrti kvartal 2022. godine. Tu je i donošenje Strategije o deinstitucionalizaciji čije je usvajanje, takođe, predviđeno za četvrti kvartal 2022. Neophodno je obezbijediti stabilno i pravedno finansiranje usluga, kako pružalaca usluga iz državnog, tako i pružalaca usluga iz civilnog sektora”, rekla je Vučetić.

Do danas je, kako je navela, izdato 78 licenci za obavljanje djelatnosti socijalne i dječije zaštite, od čega 39 licenci posjeduje NVO sektor.

Biljana Vučetić, koordinatorka Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu

“Upravo je ovo najbolji pokazatelj koliko su nevladine organizacije značajani partneri u sistemu socijalne zaštite. U narednom periodu ćemo prenstveno utvrditi cijenu usluga, kako bi centri upućivali korisnike na pružaoce usluga i kako bi NVO i državni pružaoci usluga bili ravnopravni partneri, ali i kako bi obezbijedili pluralizam usluga”, pojasnila je Vučetić.

Nažalost, kako je dodala, još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijset o potrebi razvijanja usluga socijalne i dječije zaštite na lokalnom nivou.

“Neophodno je da lokalne samouprave donesu akcione planove kako bi opštine mogle da dobiju sredstva iz budžeta za ovu namjenu i kako bi decentralizacija zaživjela”, kazala je Vučetić.

Koordinatorka projekta u NVO Juventas, Nina Šćepanović, rekla je da razlog za pokretanje ideje i realizaciju projekta leži u slabo razvijenom okruženju za OCD, kao pružaoce usluga, uprkos važnoj ulozi koju imaju u procesu pružanja zdravstvenih i socijalnih usluga ranjivim grupama, naročito mladima koji su u riziku od socijalne isključenosti ili su socijalno isključeni.

“Možemo slobodno reći da bi stepen socijalne isljučenosti na Zapadnom Balkanu bio znatno veći bez napora i bez usluga koje pružaju OCD. Uprkos tome, OCD često nisu dovoljno priznate i prepoznate od strane jevnih vlasti i često su zavisne od međunarodnog vrlo ograničenog finansiranja”, kazala je Šćepanović.

Tokom implementacije projekta, kako je kazala, realizovan je veliki broj aktivnosti kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.

Predstavnik NVO Juventas, Bogdan Pipović, kazao je da su ključni zaključci istraživanja među pružaocima usluga iz civilnog i javnog servisa, koje je predstavio, da postoji nedovoljno finansiranje usluga, nedovoljan broj stručnih radnika, neadekvatni prostorni kapaciteti, neadekvatna saradnja među pružaocima usluga, nefunkcionalan sistem finansiranja licenciranih pružalaca usluga, koji djeluju van javnog sektora, kao i izostanak kontinuirane edukacije stručnih radnika i saradnika.

“Zaključak je da većinu usluga iz oblasti socijalne zaštite i dalje pružaju nevladine organizacije, posebno savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge. Većina nevladinih organizacija ukazuje na to da je finansiranje servisa ključni problem. S druge strane, centri za socijalni rad nemaju mogućnost upućivanja svojih klijenata na neke specijalizovane usluge”, rekao je Pipović.

Predstavnica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO, BCSDN), Zorana Marković, kazala je da je program Balkanske mreže za razvoj civilnog društva okrenut razvoju saradnje civilnog društva na Balkanu i cilj je da se kroz njihovu saradnju i umrežavanje prevaziđu problemi koji su zajednički svim zemljama i da se unaprijedi prostor za njihov rad.

Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO, BCSDN)

“I u narednom periodu kroz sličan poziv ćemo biti u prilici da podržimo regionalnu saradnju i organizacije civilnog društva kako sa teritorije Zapadnog Balkana, i ono što nam je posebno drago, sa teritorije Crne Gore. Na taj način ćemo imati priliku da još jače podijelimo regionalna iskustva, pomognemo jedni drugima i prenesemo najbolje prakse. Vjerujem da je to bilo veoma značajno i u ovom projektu i da će to doprinijeti OCD da budu bolje u svom radu i da budu prepoznati kao bitni činioci svih društvenih događaja, a naročito ovih koji se tiču pružanja usluga”, rekla je Marković.

Projekat sprovode nevladine organizacije Juventas, Arsis (Albanija), Udruženje Margina (Bosna i Hercegovina), HOPS (Sjeverna Makedonija), NVO Lavirint (Kosovo) i Prevent (Srbija).

Ivana Vujović, izvršna direktorica, Nvo Juventas
Biljana Vučetić, koordinatorka Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu
Nina Šćepanović, koordinatorka projekta, NVO Juventas
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO, BCSDN)
Bogdan Pipović, NVO Juventas