Naziv: Brošura – Korupcija u zdravstvenom sistemu Crne Gore
Opis: Po definiciji korupcija u zdravstvenom sistemu se odnosi na zloupotrebu položaja radi lične koristi, često uključujući razmjenu novca ili usluga što dovodi do narušavanja zdravstvenih politika i standarda, pogrešne raspodjele resursa i uskraćivanja prisustva kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti za one kojima je potrebna.
U Crnoj Gori korupcija je definisana u članu 2 Zakona o sprječavanju korupcije 1 , kojim je propisano da je korupcija svaka zloupotreba službenog, poslovnog, odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog. Primjeri korupcije u zdravstvu uključuju primanje mita ili podmićivanje u zamjenu za medicinske usluge ili privilegije, pronevjeru, sukob interesa, zanemarivanje pacijenata radi profita ili nepotizam u zapošljavanju.
Koruptivne prakse u zdravstvenom sistemu mogu uključivati:
» Primanje mita ili podmićivanje zdravstvenih radnika u zamjenu za medicinske usluge ili privilegije
» Neopravdano visoke cijene ljekova i medicinskih uređaja koje odgovaraju farmaceutskim kompanijama
» Namjerno stvaranje dugih lista čekanja ili zadržavanje pacijenata kako bi se dobili dodatni prihodi 1 (“Sl. list CG”, br. 53/2014 i 42/2017 – odluka US);
» Zloupotreba sredstava za nabavku medicinskih potrepština
» Nekompetentno zapošljavanje i napredovanje zdravstvenih radnika zbog rodbinskih veza ili drugih neetičnih praksi
» Falsifikovanje medicinskih izvještaja radi dobijanja bolovanja ili drugih beneficija
» Izostavljanje određenih pacijenata iz liste čekanja ili njihovo favoriziranje na osnovu rodbinskih ili prijateljskih veza.
Ove prakse narušavaju integritet zdravstvenog sistema, smanjuju povjerenje pacijenata i štete zdravlju ljudi.
Korupcija u zdravstvenom sistemu je štetna iz više razloga:
1. Utiče na kvalitet zdravstvenih usluga: Korupcija može dovesti do nepravednog tretmana pacijenata, neprikladne upotrebe ljekova ili dijagnostičkih testova, kao i slabijeg kvaliteta usluga zbog loše uprave i manjka finansijskih resursa.
2. Povećava rizik od zdravstvenih problema: Korupcija u zdravstvenom sistemu može dovesti do neadekvatne zdravstvene zaštite, što može povećati rizik od komplikacija i smrti.
3. Ugrožava pristupačnost zdravstvene zaštite: Korupcija može doprinijeti neravnomjernoj raspodjeli zdravstvenih resursa i usluga, što može dovesti do nedostatka pristupa zdravstvenoj zaštiti za one kojima je to najpotrebnije.
4. Povećava troškove zdravstvene zaštite: Korupcija u zdravstvenom sistemu može dovesti do nepotrebnog trošenja novca, visokih cijena ljekova i medicinskih proizvoda te nepotrebne upotrebe zdravstvenih usluga, što može dovesti do većih troškova za pojedinca i društvo.
5. Smanjuje povjerenje u zdravstveni sistem: Korupcija u zdravstvenom sistemu može dovesti do smanjenja povjerenja pacijenata, kao i šire javnosti u zdravstveni sistem, što može dovesti do manje motivacije za korišćenje zdravstvenih usluga i manje podrške za javna ulaganja u zdravstvo.
Ukratko, korupcija u zdravstvenom sistemu štetna je zbog negativnog uticaja na kvalitet i pristupačnost zdravstvene zaštite, povećanja rizika od zdravstvenih problema, povećanja troškova i
smanjenja povjerenja u zdravstveni sistem.
Brošura je pripremljena od strane NVO Centar za monitoring i istraživanje CeMI, u partnerstvu sa NVO Juventas, NVO Kvir Montenegro i NVO Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore MOACG u okviru projekta Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) – Podrška civilnom društvu u borbi protiv korupcije na Zapadnom Balkanu 2021 – 2023.
Autori/ke: Maja Milikić
Godina izdavanja: 2023
