U Crnoj Gori je u posljednjih godinu dana fokus vlasti, a onda indirektno i javnosti usmjeren na vjerska pitanja. Pored brojnih problema koje imamo kao društvo, vlast i njeni predvodnici u prvi fokus stavljaju vjerska pitanja i državnu politiku poistovjećuju sa vjerskim djelovanjem. Ovakvim postupcima direktno se ugrožava sekularni karakter države.
U prošlonedjeljnoj izjavi za beogradsku „Politiku“ mitropolit Joanikije izjavio je da je obaveza Srpske pravoslavne crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke u crnogorski obrazovni sistem. U svojoj izjavi je dodao da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama. Međutim, u našim školama postoji izborni predmet Istorija religija koji se izučava u 8. i 9. razredu osnovne škole i u gimnazijama, u okviru koga se izučavaju osnove različitih religija. Ovakvo rješenje dovoljno je i ispravno, uzimajući u obzir da je imanje konkretne ili nemanje vjeroispovijesti pravo svakog pojedinca, kako odraslog, tako i djeteta. Roditeljima su i sada na raspolaganju škole vjeronauke koje se organizuju u vjerskim objektima. Istorija religije postoji u školama od 2009. godine a u toku prošle 2020/21. školske godine da izučava ovaj predmet odabralo je gotovo 1000 učenika osnovnih i srednjih škola.
Smatramo da za naše društvo veći problem predstavlja to što Građansko obrazovanje nije obavezni predmet u školama. U periodu kada su sve više ugrožene fundamentalne vrijednosti kao što su mir, jednakost i ljudska prava, promovisanje građanskog obrazovanja treba da bude prioritet. Uz ovaj predmet, treba promovisati i predmete Zdravi stilovi života, za koji se zalažemo da bude obavezan, te Medijska pismenost, za koji se zalažemo da bude ponuđen i u srednjim stručnim školama.
Crnogorsko društvo je, između ostalog, pogođeno nedostatkom adekvatnog obrazovanja, zasnovanog na kritičkoj misli. U posljednjem periodu su u porastu etnička distanca, nacionalizam i netrpeljivost, pa odgovorne obrazovne institucije treba da se posvete načinima da se kroz formalno i neformalno obrazovanje smanje, a ne prodube problemi. Uvođenje vjeronauke bi prije svega vodilo ka klerikalizaciji društva, produbljivanju podjela, jačanju tenzija, a Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država. Dodatno, uvođenjem vjeronauke u školama i omogućavanjem da svještena lica u državnim školama podučavaju djecu, što bi se moglo tumačiti i kao djelovanje koje je u suprotnosti sa članom 14 Ustava Crne Gore koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države i da su vjerske zajednice ravnopravne u slobodnom vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Jovan Bojović
pravni savjetnik
Juventas
