Suština medijske pismenosti je da se stvaraju ljudi otvorenog uma, koji promišljaju i uvijek postavljaju pitanje – da li je to što sam vidio/čuo/pročitao stvarno tako? Kada počnu da izrastaju pojedinci koji na taj način promišljaju o medijskim sadržajima, crnogorsko društvo će biti sve bliže razvijenim demokratijama, poručio je novinar Nemanja Živaljević.

On je bio jedan od govornika na panel diskusijama o medijskoj pismenosti koje su nevladina organizacija Juventas i agencija MINA sprovele u 30 crnogorskih srednjih škola.

Iz Juventasa su kazali da je cilj diskusija da se mladi upoznaju sa konceptom medijske pismenosti, analizom i evaluacijom medijskog sadržaja, tehnikama i aspektima medijske pismenosti, ali i prirodom medija uopšte, te da se od mladih dobije povratna informacija o njihovim potrebama i navikama.

„Pored toga, srednjoškolci su imali priliku da sa iskusnim novinarima i urednicima razgovaraju o novinarstvu, ulozi medija, položaju novinara, slobodi medija i brojnim drugim temama“, saopšteno je iz Juventasa.

Živaljević je trenutno novinar na Radio televiziji Crne Gore (RTCG), a karijeru je gradio u više crnogorskih medija na novinarskim i uredničkim pozicijama. On je kazao da je važno da mladi steknu vještine koje će im omogućiti da znaju kome mogu, a kome ne mogu da vjeruju od medija, ko je objektivan, ili se trudi da je objektivan, a ko se bavi propagandom, te da li je vijest lažna ili istinita. 

„No, da bismo bili sve bliže razvijenim demokratijama i mediji u Crnoj Gori moraju da počnu da se bave svojim poslom – da budu društveno angažovani, objektivni i nezavisni korektivni aparat“, smatra Živaljević.  On je dodao da u suštini, mediji moraju da se bave svojim poslom bez uticaja bilo koje politike ili interesne grupe. „Fokus novinara uvijek mora da bude na pojedincu, a bojim se da su mnogi danas u našoj zemlji izgubili te osnovne postulate iz vida“, zaključio je Živaljević.

Sa njim je saglasan diplomirani žurnalista i magistar sociologije kulture Tufik Softić. On je poručio da je novinarstvo stub demokratije odnosno da je moderna demokratija nezamisliva bez slobode govora i slobodnog novinarstva, te da tamo gdje nema slobodnih medija i slobodnog novinarstva, nema ni demokratije.

Softić je danas direktor lokalnog javnog servisa u Beranama, a dugogodišnji je član redakcije Monitora i novinar Vijesti. Kazao je da je zbog svog pisanja primao prijeteće poruke iz kriminalnih krugova, poveznih sa bezbjednosnih strukturama, nakon čega je pretučen palicama ispred svoje kuće, što je kvalifikovano kao pokušaj ubistva. Pet godina kasnije, pored Softićevog automobila, parkiranog u dvorištvu kuće, podmetnut je eksploziv.

„Ni jedan od ta dva slučaja do danas nije rasvijetljen. Ja sam, uprkos svemu ostao u novinarstvu, jer vjerujem da je to profesija kroz koju čovjek može da se ostvari kao ličnost i bude autentičan“, kazao je Softić.

On je srednjoškolcima rekao da su dočekali ostvarenje vizije teoretičara medija Maršala Mekluana i da danas žive u globalnom selu, da su preplavljeni informacijama i da je upravo zbog toga potrebno da imaju određena znanja i da budu medijski pismeni, kako bi mogli razlikovati informaciju od dezinformacije ili lažne vijesti.

Medijska pismenost i sadržaji za mlade

Na pitanje da li su mladi medijski pismeni, učenica Gimnazije „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja Sofija Savić odgovara negativno. „Nažalost mislim da nisu, zato što je jako mali broj ljudi koji provjerava izvore. Današnji mediji svakodnevno plasiraju neistine, a mladi vjeruju u skoro sve što pročitaju“, smatra Savićeva.

Učenik Gimnazije „Panto Mališić“ iz Berana Jovan Janković dijeli njeno mišljenje. On smatra da medijska pismenost mladih nije na zavidnom nivou, te da to vidi po sebi i svojim vršnjacima, ali vjeruje da bi, ako bi im se pružilo adekvatno znanje, i oni bili puno bolji na tom polju.

Katarina Guberinić, učenica SSŠ „Vukadin Vukadinović“ iz Berana misli da je potrebno podstaknuti priču o medijskoj pismenosti u osnovnim i srednjim školama, jer, kako kaže, danas uglavnom i mlađa djeca koriste medije i telefone. „Potrebno je da nauče šta predstavlja dobru stranu, a šta lošu stranu tog medijskog sadržaja. Roditelji bi trebalo da obraćaju pažnju i imaju nadzor šta djeca prate, šta gledaju i kako se ponašaju na društvenim mrežama“, zaključila je Guberinićeva.

Kada su u pitanju medijski sadržaji namjenjeni srednjoškolskoj populaciji, Savićeva ocjenjuje da da je daleko od toga da ima sadržaja koji su im prilagođeni i namjenjeni. „Mladima se plasiraju nepotrebne informacije koje loše utiču na njihov razvoj. Mislim da bi trebalo da uvedemo talas dokumentarnih i edukativnih emisija koje bi svima bile korisne i zanimljive“, kazala je ona.

Janković je djelimično zadovoljan sadržajima koji su ponuđeni srednjoškolcima. Smatra da bi  moglo da bude više stvari, osim sporta, koje bi njemu bile zanimljive, ali koje mu nisu dostupne u našim medijima i koje bi, prema njegovom mišljenju, trebalo unaprijediti.

U Juventasu vjeruju da je veoma značajno što su, kako kažu, dobili pozitivan odgovor od srednjoškolaca, kako kada je u pitanju njihovo prethodno znanje o medijima, tako i znanja koja su usvojili tokom panel diskusija. „Najveće zadovoljstvo nam predstavlja činjenica da su učesnici na panelima rekli da će ubuduće drugačije posmatrati medije i njihove poruke, sa većom dozom kritike i analitičnosti, što je između ostalog i cilj naše aktivnosti“, poručili su iz te nevladine organizacije.

Panel diskusije se realizuju u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ uz finansijsku podršku Ambasade SAD.