Popis stanovništva, domaćinstava i stanova nije moguće ni poželjno sprovesti do kraja 2021. godine. Termin održavanja popisa mora biti onaj termin do koga je moguće kvalitetno implementirati zakone i međunarodne standarde koji se tiču Popisa, kao i termin u kome je društveno-politička i epidemiološka situacija dovoljno stabilna da omogući dovoljno povjerenja u proces popisa.

To je jedan od prijedloga izmjena Nacrta zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je grupa nevladinih organizacija i agencija za istraživanje javnog mnjenja uputila Vladi Crne Gore.  

U dokumentu navodimo da se Popis na adekvatan način može sprovesti najranije u oktobru 2022. godine, uz naznaku da ni ovaj datum ne može precizno da se odredi, već će zavisiti od društveno-političke i epidemiološke situacije.

Jedan od argumenata za odlaganje Popisa počiva na činjenici da je za put od nacrta do usvajanja Zakona, a imajući u vidu i praksu i potrebu za slanjem prijedloga zakona na mišljenje nadležnim EU tijelima, potrebno više vremena. Čak i nakon usvajanja Zakona, dodatno vrijeme iziskuju i sljedeće etepe procesa, kao što su  dizajniranje popisnog obrasca, formiranje komisija, regrutacija, selekcija i obuka velikog broja supervizora i popisivača, logistika i javne nabavke.  

Preporuke Ekonomskog komiteta Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) su da se popis stanovništva ne sprovodi u nestabilnoj društveno-političkoj i epidemiološkoj situaciji, s naglaskom da sigurnost popisivača u tim uslovima može biti ugrožena.

Dodaje se da su preporuke UNECE-a da za popis, takođe, treba izbjegavati periode kada se očekuju nepovoljni vremenski uslovi (u slučaju Crne Gore zimski period) i kada većina stanovništva nije u svom uobičajenom mjestu boravka (u slučaju Crne Gore period turističke sezone). Ističe se da je, kad je god to moguće, potrebno organizovati popis u istom periodu u kojem je sproveden prethodni (april).

Međutim, u Prijedlogu izmjena se napominje da april 2022. godine. nije prihvatljiv termin, jer je planirano održavanje više lokalnih izbora u maju 2022, što znači da bi u periodu održavanja popisa uporedo tekla predizborna kampanja.

Grupa agencija za istraživanje javnog mnjenja i nevladinih organizacija predložila je i izmjene koje se odnose na prikupljanje podataka o licima, sugerišući da je potrebno prikupljati podatke koji se odnose na: seksualnu orjentaciju; poznavanje rada na računaru i nivo računarske pismenosti; posjedovanje internet konekcije i posjedovanje internet konekcije u stanu; posjedovanje profila na društvenim mrežama; poznavanje stranih jezika – stečeno obrazovanjem/samoprocijenjeni nivo znanja; postojanje, tip i stepen invaliditeta; COVID 19 infekcija, obolijevanje i ponovljeno obolijevanje, vakcinalni status; vakcinacija kod djece i period vakcinacije; učešće u volonterskim akcijama.

„S obzirom na izrazito nestabilnu društvenu političku situaciju i nedostatak povjerenja u institucije generalno, pa i one koje bi učestvovale u sprovođenju Popisa, izostaviti pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovjesti i maternjem jeziku.“, navodi se u dokumentu.

Prijedlogom izmjena se, takođe, dodaju definicije stambene zgrade, porodične kuće i pomoćnog objekta, te predviđa prikupljanje podataka o cjelinu u kojoj se nalazi stambeni prostor.

Vladi je upućena i sugestija da se preciznije definiše način prikupljanja podataka, ekspilicitnim navođenjem da se podaci prikupljaju PAPI metodom intervjua licem u lice.

Predložene su i strože kazne, od 1000 do 2000 eura za popisivače, instruktore, kontrolore i druga lica koja vrše poslove u vezi sa popisom, ukoliko prekrše pravila rada. Ali i ukidanje kazne za fizička lica koja ne odgovore na pitanja koja se odnose na etnički, vjerski i jezički identitet, imajući u vidu da se članom 46, stav 2, Ustava Crne Gore propisuje da niko nije dužan da se izjašnjava o svojim vjerskim ili drugim ubjeđenjima (u slučaju prikupljanja ovih podataka, što nikako ne preporučujemo).

Primjedbe, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021. godini podnijeli su izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović, izvršna direktorica agencije StarsUP Sanja Baltić, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica, suvlasnica agencije DeFacto Olivera Komar, izvršni direktor agencije DAMAR Vuk Čeđenović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović i direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić.

Prijedloge izmjena Nacrta zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, možete pogledati OVDJE.

Prijedlog izmjena Nacrta zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova koji se odnosi na izostavljanje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovjesti i maternjem jeziku, možete pogledati OVDJE.