Mediji koji su profesionalni i nezavisni imaju interes za najvećim stepenom medijske pismenosti, da objavljuju informacije koje su do kraja precizne i jasne, vode računa o zaštititi javnog interesa, kao i da imaju edukativnu ulogu.

To je poručeno na drugom panelu „Medijska pismenost i uloga medija“, koji je održan u okviru konferencije „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, u okviru istoimenog projekta, koji su realizovali Agencija MINA i nevladina organizacija (NVO) Juventas, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Odgovorni urednik Generalnog servisa MINA, Milan Žugić, kazao je da se u posljednjih nekoliko godina uloga medija znatno promijenila.

„Mediji više nijesu samo puki proizvođači informacija i oni koji plasiraju vijesti, već neko ko treba da ih otkriva i da pomaže da bi te vijesti bile tačne i precizne. Kada govorimo o medijima, treba napraviti razliku između tradicionalnih i novih medija“, naveo je Žugić.

On je ukazao na istraživanje koje je MINA radila sa Juventasom, a koje je, kako je pojasnio, pokazalo da srednjoškolci u Crnoj Gori, njih skoro 93 odsto,  svakodnevno koriste socijalne mreže.

„Znači da pomaganje srednjoškolcima i mladima treba da počne od države. Tu mediji treba da služe samo kao ispomoć državi, koja bi na svoj način, kroz obrazovni sistem, trebalo da medijsku pismenost uvede među građane Crne Gore“, ocijenio je Žugić.

Prema njegovim riječima, mediji će na najbolji način pomoći medijskoj pismenosti ako rade u skladu sa standardima, poštujući Kodeks, ako poštuju pravo na pretpostavku nevinosti, ako poštuju ljudska prava.

„Mislim da mi na taj način šaljemo najbolju poruku građanima i svima koji žele da medijska pismenost bude nešto što je dominantno, odnosno da građani na najbolji način shvate kako se analiziraju medijski sadržaji, da se na najbolji način bore protiv lažnih vijesti i da na najbolji način shvataju sve što dolazi“, istakao je Žugić.

On je kazao da „živimo u vremenu u kojem građanin prima infomacije iz minuta u minut“.

„Veoma je bitno da informacije koje se plasiraju na taj način budu do kraja precizne i jasne, jer je čini mi se ponekat poluinformacija gora od lažne vijesti. Zbog toga je uloga medija veoma važna“, rekao je Žugić.

On je kazao da je do pojave portala u Crnoj Gori MINA bila prva na izvoru informacija, kao i nakon pojave portala došli u dilemu da li im je bitna brzina ili provjerena infomacija.

„Naš zaključak je bio da treba da idemo na provjerenu informaciju, a ne na brzinu. I po cijenu da objavimo neku informaciju malo kasnije, važnije nam je da je ta informacija tačna i precizna i da zahvaljujući njoj imamo povjerenje i kod drugih medija“, istakao je Žugić.

Glavni i odgovorni urednik Vijesti, Srdan Kosović, rekao je da se često pominje termin polarizacija medija, „pa se analizira prilično površno koji su to mediji na jednoj strani, a koji na drugoj.

„Često imamo one koji su pod krinkom ozbiljnih medija i tabloide koji su u suštini na istoj strani sa agendom dezinformisanja i neinformisanja. Mislim da mediji koji su profesionalni i suštinski nezavisni i obavljaju ono što je osnovna funkcija medija, a to je informisanje javnosti, vođenje računa i zaštita javnog interesa, i edukativna uloga, imaju najveći interes za najvećim mogućim stepenom medijske pismenosti“, istakao je Kosović.

On je ocijenio da je medijska pismenost jako bitna da bi se moglo u obilju informacija i dezinformacija razgraničiti šta je bitno, a šta nije.

„Mediji jesu pod pritiskom, ali treba gledati širi kontekst – to nije vezano samo za medije nego generalno za opštu, političku i društvenu klimu“, rekao je Kosović.

On smatra da je potrebno pomoći svim društvenim faktorima koji su zainteresovani za podizanje nivoa medijske pismenosti.

Direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope, Vuk Maraš, kazao je da u Crnoj Gori medijski biznis ne donosi odavno profit, navodeći da se moraju stvoriti preduslovi da mediji prežive „da bi mogli da edukuju javnost i nove generacije koje dolaze, kao i da ih i dalje imamo kao one koji su spsoobni da objektivno informišu javnost“.

On je ukazao da na malom tržištu postoji veliki broj medija u Crnoj Gori, kao i da postoji izloženost medijima iz regiona, čiji je sadržaj „upitnog kvaliteta i forme“.

„Podrška države medijima do sada je bila dominantno bazirana po političkoj osnovi odnosno po tome na koji način izvještavaju. Podršku su dobijali oni koji pišu izrazito pozitivno o svemu što Vlada radi i političke strane, čak i kada to nije apsolutno istina“, rekao je Maraš.

On je kazao da kompletno tržište marketinga u Crnoj Gori varira između deset i 11 miliona eura, navodeći da Javni servis od države svake godine dobije preko 14 miliona eura.

„Državna televizija dobije više nego što je kompletno tržište marketinga u Crnoj Gori“, ukazao je Maraš-.

On smatra da država mora da stane iza projekta medijske pismenosti.

„Ne deklarativno, da kažu da podržavaju i onda se desi neka druga konferencija, i oni presele svoj set interesovanja, nego da stane konkretnim koracima. Nažalost, do sad se to nije desilo“, zaključio je Maraš.

Glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan, Nikola Marković, ocijenio je da je proces medijske pismenosti reverzibilan, „gdje mi kao novinari i urednici utičemo na svoje čitaoce da bi bili što medijski pismeniji, ali i da oni u nekom povratnom djelovanju utiču na nas“.

„Ako se konzumentima naših proizvoda dopada medijska nepismenost, onda i mediji postaju podložni tom uticaju. Da bismo spriječili narastajući trend medijske nepismenosti, moramo da definišemo šta su medijumi. Informatičkim progresom u društvu dolazimo do jedne podjele, kad su u pitanju proizvođači informacija, da se dijele na medije i medijume“, naveo je Marković.

On je kazao da su medijumi društvene mreže i slične platforme koje nisu obavezne da se pridržavaju profesionalnih, novinarskih, etičkih standarda, navodeći da je „to ono što zagađuje medije“.

„Kad je u pitanju Crna Gora u klasičnim medijima, mislim da je tu najmanje zagađenje medijskog prostora, pri tom mislim na ozbiljne i relevantne medije. Ono što mislim da je problem kod nas što imamo sve veći broj portala koji utiču da naša medijska scena bude što zagađenija i time se srozava nivo medijske pismenosti, kako u branši, tako i kod čitalaca“, istakao je Marković.

Prema njegovim riječima, to je problem koji država još uvijek nije prepoznala.

„Vi danas možete da osnujete portal, bez ikakvih obaveza i odgovornosti“, dodao je Marković.

On smatra da je za unapređenje medijske pismenosti ključna odgovornost države, kao i medija koji proizvode medijski sadržaj.

Profesorica Novosadske novinarske škole, Dubravka Valić Nedeljković, kazala je da je pobornica Javnog servisa koji, kako je istakla, treba napraviti da bude ono što jeste – osnovan od građana, finansiran od građana i kontrolisan od građana.

„Potrebno je osvijestiti građane da je svako od vas, vlasnik jednog malog dijela Javnog servisa. I da imam pravo kao vlasnica Javnog servisa da kažem šta smatram i da budem u dijalogu sa Javnim servisom“, rekla je Valić Nedeljković.

Ona je kazala da ne želi da se u Crnoj Gori desi ono što se dogodilo u Srbiji kad je u pitanju pomoć medijima, ocijenjući da je potrebno napraviti dobru proceduru kako se raspoređuje novac za medije.

Valić Nedeljković je rekla da je Zavod za školstvo u Srbiji napravio program „Mediji i kultura“ koji se, kako je pojasnila, zasniva na interakciji učenika i nastavnika-

„Medijska pismenost ne treba da bude predmet sa pismenim zadacima i ispitivanjima, već treba da bude nešto potpuno drugačije“, smatra Valić Nedeljković.